Psalmi
137:1 Pored reka Babilona, tamo smo sedeli, da, plakali smo, kada smo
setio se Sion.
137:2 Okačili smo naše harfe na vrbe usred njih.
137:3 Jer tamo su oni koji su nas odveli u ropstvo tražili od nas pesmu; i
oni koji su nas protraćili tražili su od nas veselje govoreći: Pjevajte nam jednu od svojih
pjesme Siona.
137:4 Kako da pevamo Gospodnju pesmu u tuđoj zemlji?
137:5 Ako te zaboravim, Jerusalime, neka moja desnica zaboravi svoje lukavstvo.
137:6 Ako te se ne sjetim, neka se moj jezik prilijepi za usni otvor;
ako ne preferiram Jerusalim od moje glavne radosti.
137:7 Sjeti se, Gospode, sinova Edomovih u dan Jerusalima; SZO
je rekao: "Uzdignite ga, uzdignite ga do temelja."
137:8 O kćeri Babilona, koja ćeš biti uništena; biće srećan, to
nagrađuje te kako si nam služio.
137:9 Sretan će biti onaj koji uzme i razbije vaše mališane o njih
kamenje.