Psalmi 137:1 Pored reka Babilona, tamo smo sedeli, da, plakali smo, kada smo setio se Sion. 137:2 Okačili smo naše harfe na vrbe usred njih. 137:3 Jer tamo su oni koji su nas odveli u ropstvo tražili od nas pesmu; i oni koji su nas protraćili tražili su od nas veselje govoreći: Pjevajte nam jednu od svojih pjesme Siona. 137:4 Kako da pevamo Gospodnju pesmu u tuđoj zemlji? 137:5 Ako te zaboravim, Jerusalime, neka moja desnica zaboravi svoje lukavstvo. 137:6 Ako te se ne sjetim, neka se moj jezik prilijepi za usni otvor; ako ne preferiram Jerusalim od moje glavne radosti. 137:7 Sjeti se, Gospode, sinova Edomovih u dan Jerusalima; SZO je rekao: "Uzdignite ga, uzdignite ga do temelja." 137:8 O kćeri Babilona, koja ćeš biti uništena; biće srećan, to nagrađuje te kako si nam služio. 137:9 Sretan će biti onaj koji uzme i razbije vaše mališane o njih kamenje.