1 Makabejci 6:1 Otprilike u to vreme je kralj Antioh putovao kroz visoke zemlje čuo da je Elimais u zemlji Perziji bio veliki grad poznat po bogatstvu, srebru i zlatu; 6:2 I da je u njemu bio veoma bogat hram, u kome su bile pokrivače od zlato, i naprsnici i štitovi, koje je Aleksandar, sin Filipov, Odatle je otišao makedonski kralj, koji je vladao prvi među Grcima. 6:3 Zato je došao i tražio da zauzme grad i da ga pohara; ali on nije mogao, jer su oni iz grada, pošto su bili upozoreni na to, 6:4 Ustao je protiv njega u boj, pa je pobegao i otišao odande s njim veliku težinu, i vratio se u Babilon. 6:5 Štaviše, došao je jedan koji mu je donio vijest u Perziju, da je vojske, koje su krenule protiv zemlje Judeje, bile su u bijegu: 6:6 I taj Lisije, koji je prvi izašao sa velikom moći, bio je oteran Jevreja; i da su ojačani oklopom i snagom, i zalihe plijena koji su dobili od vojske koju su imali uništeno: 6:7 I da su srušili grozotu koju je on postavio oltar u Jerusalimu, i da su opkolili svetinju sa visokim zidinama, kao i prije, i njegovim gradom Betsurom. 6:8 A kada je kralj čuo ove riječi, bio je zapanjen i dirnut: nakon čega ga je položio na svoj krevet i razbolio se od tuge, jer ga nije zadesilo dok je tražio. 6:9 I tu je ostao mnogo dana, jer je njegova tuga bila sve više i više, i dao je račun da treba da umre. 6:10 Zato dozva sve prijatelje i reče im: Spavajte nestao je iz mojih očiju, a moje srce zataji od brige. 6:11 I pomislio sam u sebi, U kakvu sam nevolju došao i kako velika je to poplava jada u kojoj sam sada! jer sam bio obilan i voljena u mojoj moći. 6:12 Ali sada se sećam zla koje sam učinio u Jerusalimu, i koje sam poneo sve posude od zlata i srebra koje su bile u njemu i poslane uništiti stanovnike Judeje bez razloga. 6:13 Vidim, dakle, da zbog toga dolazi do ovih nevolja ja, i gle, ginem od velike tuge u tuđoj zemlji. 6:14 Zatim je pozvao Filipa, jednog od svojih prijatelja, koga je postavio za vladara cijelo njegovo carstvo, 6:15 I dade mu krunu, svoju haljinu i svoj pečat, do kraja treba da odgaja svog sina Antioha i da ga hrani za kraljevstvo. 6:16 Tako je kralj Antioh umro tamo sto četrdeset i devete godine. 6:17 Sada kada je Lisije saznao da je kralj mrtav, postavio je Antiohu njegovu sina, kojeg je odgajao kao mlad, da vlada umjesto njega i njegovog ime koje je nazvao Eupator. 6:18 Otprilike u to vrijeme oni koji su bili u tornju zatvorili su Izraelce o svetinji, i uvijek tražio njihovu povredu i jačanje pagana. 6:19 Zato Juda, želeći da ih uništi, pozva sav narod zajedno da ih opsedaju. 6:20 Tako su se okupili i opkolili ih u sto pedesetoj godine, a napravio je nosače za pucanje na njih i druge motore. 6:21 Ali iziđoše neki od opkoljenih, kojima neki bezbožni ljudi Izraela su se pridružili: 6:22 I odoše kralju i rekoše: Dokle ćeš biti izvršiti presudu i osvetiti našu braću? 6:23 Bili smo voljni da služimo tvom ocu i da radimo ono što je on želeo od nas, i da poštuje njegove zapovesti; 6:24 Zbog čega oni iz našeg naroda opsjedaju kulu i otuđeni su od nas: štaviše, onoliko nas koliko su mogli upaliti su ubili, i pokvario naše nasledstvo. 6:25 Niti su oni pružili ruku samo na nas, nego i na nas protiv njihovih granica. 6:26 I gle, danas opsjedaju kulu u Jerusalimu da zauzmu to: i svetilište i Betsuru su utvrdili. 6:27 Zato, ako ih ne spriječiš brzo, oni će to učiniti veće stvari od ovih, niti ćeš moći njima vladati. 6:28 A kada je kralj to čuo, razgnjevio se i okupio sve njegovi prijatelji, i kapetani njegove vojske, i oni koji su bili zaduženi konj. 6:29 Dođoše mu i iz drugih kraljevstava i sa morskih ostrva, bande najamnih vojnika. 6:30 Tako da je broj njegove vojske bio sto hiljada pešaka, i uvežbalo je dvadeset hiljada konjanika i trideset dva slonova bitka. 6:31 Ovi prođoše kroz Idumeju i baciše se na Betsuru, koju su napadali mnogo dana, praveći motore rata; ali su došli oni iz Betsure i spalio ih vatrom i hrabro se borio. 6:32 Nakon toga Juda skine sa kule i utabori se u Batzahariji, naspram kraljevog tabora. 6:33 Tada je kralj ustao vrlo rano krenuo žestoko sa svojom vojskom prema Bathzacharias, gdje ih je njegova vojska spremala za bitku, i zazvonila trube. 6:34 I do kraja bi mogli isprovocirati slonove na borbu, pokazali su krv grožđa i duda. 6:35 Štaviše, podelili su zveri među vojskama, i za sve slona su odredili hiljadu ljudi, naoružanih ogrtačima, i sa mjedenim šlemovima na glavama; a osim toga, za svaku zvijer zaređeno je pet stotina najboljih konjanika. 6:36 Ovi su bili spremni u svakoj prilici: gde god da je zver bila, i kuda god je zvijer išla, i oni su išli, niti su odlazili njega. 6:37 I nad zvijerima su bile jake drvene kule koje su pokrivale svaki od njih, i opasan ih je spravama: bilo ih je isto tako na svakoga po dva i trideset jakih ljudi, koji su se borili protiv njih, pored Indijanca koji je njime vladao. 6:38 Što se tiče ostatka konjanika, postavili su ih na ovu i na onu stranu strana na dva dijela domaćina dajući im znakove šta da rade, i upregnuti svuda u redove. 6:39 Sada kada je sunce obasjalo štitove od zlata i mesinga, planine blistale njime i sijale poput vatrenih lampi. 6:40 Tako se dio kraljeve vojske širio po visokim planinama, i dijelom po dolinama ispod, marširali su sigurno i u redu. 6:41 Zato svi koji su čuli buku njihovog mnoštva i marš čete, i zveckanje orme, bili su pomaknuti: za vojska je bila veoma velika i moćna. 6:42 Tada se Juda i njegova vojska približiše, i uđoše u bitku, i tamo ubijeno je od šest stotina ljudi kraljeve vojske. 6:43 I Eleazar, po imenu Savaran, opazivši da je jedna od zvijeri naoružana sa kraljevskom ormom, bila je viša od svih ostalih, i pretpostavljajući da je kralj je bio na njemu, 6:44 Stavi sebe u opasnost, do kraja bi mogao izbaviti svoj narod i dobiti vječno ime: 6:45 Zbog toga je hrabro natrčao na njega usred bitke, ubijajući na desnu i lijevu ruku, tako da su se podijelili od njega sa obe strane. 6:46 Što je i bilo, uvukao se pod slona, gurnuo ga i ubio njega: nakon čega je slon pao na njega i tamo je umro. 6:47 Ali ostali Jevreji vide snagu kralja, i nasilje njegovih snaga, okrenuo se od njih. 6:48 Tada je kraljeva vojska krenula u Jerusalim da ih dočeka, a kralj podigao je svoje šatore protiv Judeje i protiv brda Sion. 6:49 Ali s onima koji su bili u Betsuri sklopio je mir, jer su izišli grad, jer tamo nisu imali zalihe da izdrže opsadu, to kao godina odmora na zemlji. 6:50 Tako je kralj uzeo Betsuru i tamo postavio garnizon da ga čuva. 6:51 Što se tiče svetinje, opsjedao ju je mnogo dana i postavio tamo artiljeriju sa motorima i instrumentima za bacanje vatre i kamenja, i komada za bacanje pikado i praćke. 6:52 Nakon toga su takođe napravili motore protiv svojih motora i držali ih boriti dugu sezonu. 6:53 Ipak, na kraju su njihova posuda bila bez namirnica (jer je to bilo sedme godine, i oni u Judeji koji su izbavljeni iz Nežidovi, pojeli su ostatke radnje;) 6:54 Ostalo ih je samo nekoliko u svetinji, jer je to učinila glad prevagnuli nad njima, da su se lako raspršili, svaki čovek na svoje mesto. 6:55 U to vrijeme Lisija je čuo da govore da je Filip, koga je kralj Antioh, dok je bio živ, odredio da odgaja sina Antioha, da on mogao bi biti kralj, 6:56 Bio je vraćen iz Perzije i Medije, i kraljeva vojska je takođe otišla sa njim, i da je nastojao da na sebe preuzme upravljanje poslovima. 6:57 Zato je požurio i rekao kralju i kapetanima domaćin i društvo, Mi svakodnevno propadamo, a naše namirnice su ali malo, a mjesto koje opsjedamo je jako, i poslovi kraljevstvo leži na nama: 6:58 Sada, dakle, budimo prijatelji sa ovim ljudima i pomirimo se sa njima njih, i sa svim njihovim narodom; 6:59 I sklopi savez s njima da će živjeti po svojim zakonima, kao oni radili prije: jer su stoga nezadovoljni i učinili su sve ovo stvari, jer smo ukinuli njihove zakone. 6:60 Tako su kralj i knezovi bili zadovoljni, pa ih je poslao sklopiti mir; i oni su to prihvatili. 6:61 I kralj i knezovi su im se zakleli; izašao iz čvrstog prostora. 6:62 Tada kralj uđe u goru Sion; ali kada je video snagu mjesto, prekršio je svoju zakletvu koju je dao i dao zapovijed srušiti zid unaokolo. 6:63 Potom je otišao u svoj žurbi i vratio se u Antiohiju, gde je našao je Filipa za gospodara grada: pa se borio protiv njega, i zauzeo grad silom.