1 Makabejci
6:1 Otprilike u to vreme je kralj Antioh putovao kroz visoke zemlje
čuo da je Elimais u zemlji Perziji bio veliki grad
poznat po bogatstvu, srebru i zlatu;
6:2 I da je u njemu bio veoma bogat hram, u kome su bile pokrivače od
zlato, i naprsnici i štitovi, koje je Aleksandar, sin Filipov,
Odatle je otišao makedonski kralj, koji je vladao prvi među Grcima.
6:3 Zato je došao i tražio da zauzme grad i da ga pohara; ali on
nije mogao, jer su oni iz grada, pošto su bili upozoreni na to,
6:4 Ustao je protiv njega u boj, pa je pobegao i otišao odande s njim
veliku težinu, i vratio se u Babilon.
6:5 Štaviše, došao je jedan koji mu je donio vijest u Perziju, da je
vojske, koje su krenule protiv zemlje Judeje, bile su u bijegu:
6:6 I taj Lisije, koji je prvi izašao sa velikom moći, bio je oteran
Jevreja; i da su ojačani oklopom i snagom,
i zalihe plijena koji su dobili od vojske koju su imali
uništeno:
6:7 I da su srušili grozotu koju je on postavio
oltar u Jerusalimu, i da su opkolili svetinju
sa visokim zidinama, kao i prije, i njegovim gradom Betsurom.
6:8 A kada je kralj čuo ove riječi, bio je zapanjen i dirnut:
nakon čega ga je položio na svoj krevet i razbolio se od tuge,
jer ga nije zadesilo dok je tražio.
6:9 I tu je ostao mnogo dana, jer je njegova tuga bila sve više i više,
i dao je račun da treba da umre.
6:10 Zato dozva sve prijatelje i reče im: Spavajte
nestao je iz mojih očiju, a moje srce zataji od brige.
6:11 I pomislio sam u sebi, U kakvu sam nevolju došao i kako
velika je to poplava jada u kojoj sam sada! jer sam bio obilan i
voljena u mojoj moći.
6:12 Ali sada se sećam zla koje sam učinio u Jerusalimu, i koje sam poneo
sve posude od zlata i srebra koje su bile u njemu i poslane
uništiti stanovnike Judeje bez razloga.
6:13 Vidim, dakle, da zbog toga dolazi do ovih nevolja
ja, i gle, ginem od velike tuge u tuđoj zemlji.
6:14 Zatim je pozvao Filipa, jednog od svojih prijatelja, koga je postavio za vladara
cijelo njegovo carstvo,
6:15 I dade mu krunu, svoju haljinu i svoj pečat, do kraja
treba da odgaja svog sina Antioha i da ga hrani za kraljevstvo.
6:16 Tako je kralj Antioh umro tamo sto četrdeset i devete godine.
6:17 Sada kada je Lisije saznao da je kralj mrtav, postavio je Antiohu njegovu
sina, kojeg je odgajao kao mlad, da vlada umjesto njega i njegovog
ime koje je nazvao Eupator.
6:18 Otprilike u to vrijeme oni koji su bili u tornju zatvorili su Izraelce
o svetinji, i uvijek tražio njihovu povredu i jačanje
pagana.
6:19 Zato Juda, želeći da ih uništi, pozva sav narod
zajedno da ih opsedaju.
6:20 Tako su se okupili i opkolili ih u sto pedesetoj
godine, a napravio je nosače za pucanje na njih i druge motore.
6:21 Ali iziđoše neki od opkoljenih, kojima neki
bezbožni ljudi Izraela su se pridružili:
6:22 I odoše kralju i rekoše: Dokle ćeš biti
izvršiti presudu i osvetiti našu braću?
6:23 Bili smo voljni da služimo tvom ocu i da radimo ono što je on želeo od nas,
i da poštuje njegove zapovesti;
6:24 Zbog čega oni iz našeg naroda opsjedaju kulu i otuđeni su
od nas: štaviše, onoliko nas koliko su mogli upaliti su ubili, i
pokvario naše nasledstvo.
6:25 Niti su oni pružili ruku samo na nas, nego i na nas
protiv njihovih granica.
6:26 I gle, danas opsjedaju kulu u Jerusalimu da zauzmu
to: i svetilište i Betsuru su utvrdili.
6:27 Zato, ako ih ne spriječiš brzo, oni će to učiniti
veće stvari od ovih, niti ćeš moći njima vladati.
6:28 A kada je kralj to čuo, razgnjevio se i okupio sve
njegovi prijatelji, i kapetani njegove vojske, i oni koji su bili zaduženi
konj.
6:29 Dođoše mu i iz drugih kraljevstava i sa morskih ostrva,
bande najamnih vojnika.
6:30 Tako da je broj njegove vojske bio sto hiljada pešaka, i
uvežbalo je dvadeset hiljada konjanika i trideset dva slonova
bitka.
6:31 Ovi prođoše kroz Idumeju i baciše se na Betsuru, koju su
napadali mnogo dana, praveći motore rata; ali su došli oni iz Betsure
i spalio ih vatrom i hrabro se borio.
6:32 Nakon toga Juda skine sa kule i utabori se u Batzahariji,
naspram kraljevog tabora.
6:33 Tada je kralj ustao vrlo rano krenuo žestoko sa svojom vojskom prema
Bathzacharias, gdje ih je njegova vojska spremala za bitku, i zazvonila
trube.
6:34 I do kraja bi mogli isprovocirati slonove na borbu, pokazali su
krv grožđa i duda.
6:35 Štaviše, podelili su zveri među vojskama, i za sve
slona su odredili hiljadu ljudi, naoružanih ogrtačima, i
sa mjedenim šlemovima na glavama; a osim toga, za svaku zvijer
zaređeno je pet stotina najboljih konjanika.
6:36 Ovi su bili spremni u svakoj prilici: gde god da je zver bila, i
kuda god je zvijer išla, i oni su išli, niti su odlazili
njega.
6:37 I nad zvijerima su bile jake drvene kule koje su pokrivale
svaki od njih, i opasan ih je spravama: bilo ih je
isto tako na svakoga po dva i trideset jakih ljudi, koji su se borili protiv njih,
pored Indijanca koji je njime vladao.
6:38 Što se tiče ostatka konjanika, postavili su ih na ovu i na onu stranu
strana na dva dijela domaćina dajući im znakove šta da rade, i
upregnuti svuda u redove.
6:39 Sada kada je sunce obasjalo štitove od zlata i mesinga, planine
blistale njime i sijale poput vatrenih lampi.
6:40 Tako se dio kraljeve vojske širio po visokim planinama, i
dijelom po dolinama ispod, marširali su sigurno i u redu.
6:41 Zato svi koji su čuli buku njihovog mnoštva i marš
čete, i zveckanje orme, bili su pomaknuti: za
vojska je bila veoma velika i moćna.
6:42 Tada se Juda i njegova vojska približiše, i uđoše u bitku, i tamo
ubijeno je od šest stotina ljudi kraljeve vojske.
6:43 I Eleazar, po imenu Savaran, opazivši da je jedna od zvijeri naoružana
sa kraljevskom ormom, bila je viša od svih ostalih, i pretpostavljajući da je
kralj je bio na njemu,
6:44 Stavi sebe u opasnost, do kraja bi mogao izbaviti svoj narod i dobiti
vječno ime:
6:45 Zbog toga je hrabro natrčao na njega usred bitke,
ubijajući na desnu i lijevu ruku, tako da su se podijelili
od njega sa obe strane.
6:46 Što je i bilo, uvukao se pod slona, gurnuo ga i ubio
njega: nakon čega je slon pao na njega i tamo je umro.
6:47 Ali ostali Jevreji vide snagu kralja, i
nasilje njegovih snaga, okrenuo se od njih.
6:48 Tada je kraljeva vojska krenula u Jerusalim da ih dočeka, a kralj
podigao je svoje šatore protiv Judeje i protiv brda Sion.
6:49 Ali s onima koji su bili u Betsuri sklopio je mir, jer su izišli
grad, jer tamo nisu imali zalihe da izdrže opsadu, to
kao godina odmora na zemlji.
6:50 Tako je kralj uzeo Betsuru i tamo postavio garnizon da ga čuva.
6:51 Što se tiče svetinje, opsjedao ju je mnogo dana i postavio tamo artiljeriju
sa motorima i instrumentima za bacanje vatre i kamenja, i komada za bacanje
pikado i praćke.
6:52 Nakon toga su takođe napravili motore protiv svojih motora i držali ih
boriti dugu sezonu.
6:53 Ipak, na kraju su njihova posuda bila bez namirnica (jer je to bilo
sedme godine, i oni u Judeji koji su izbavljeni iz
Nežidovi, pojeli su ostatke radnje;)
6:54 Ostalo ih je samo nekoliko u svetinji, jer je to učinila glad
prevagnuli nad njima, da su se lako raspršili, svaki
čovek na svoje mesto.
6:55 U to vrijeme Lisija je čuo da govore da je Filip, koga je kralj Antioh,
dok je bio živ, odredio da odgaja sina Antioha, da on
mogao bi biti kralj,
6:56 Bio je vraćen iz Perzije i Medije, i kraljeva vojska je takođe otišla
sa njim, i da je nastojao da na sebe preuzme upravljanje poslovima.
6:57 Zato je požurio i rekao kralju i kapetanima
domaćin i društvo, Mi svakodnevno propadamo, a naše namirnice su ali
malo, a mjesto koje opsjedamo je jako, i poslovi
kraljevstvo leži na nama:
6:58 Sada, dakle, budimo prijatelji sa ovim ljudima i pomirimo se sa njima
njih, i sa svim njihovim narodom;
6:59 I sklopi savez s njima da će živjeti po svojim zakonima, kao oni
radili prije: jer su stoga nezadovoljni i učinili su sve ovo
stvari, jer smo ukinuli njihove zakone.
6:60 Tako su kralj i knezovi bili zadovoljni, pa ih je poslao
sklopiti mir; i oni su to prihvatili.
6:61 I kralj i knezovi su im se zakleli;
izašao iz čvrstog prostora.
6:62 Tada kralj uđe u goru Sion; ali kada je video snagu
mjesto, prekršio je svoju zakletvu koju je dao i dao zapovijed
srušiti zid unaokolo.
6:63 Potom je otišao u svoj žurbi i vratio se u Antiohiju, gde je
našao je Filipa za gospodara grada: pa se borio protiv njega, i
zauzeo grad silom.